Putovanje kroz Hrvatsku – narodne nošnje


Kako cijela priča i kreće od njih, čini mi se da je najbolji uvod kratki sažetak o raznolikosti hrvatskih nošnji i njihovoj povijesti.
Nošnje su u prošlosti imale veliku važnost u svim razdobljima života. Svaki događaj – od djetinjstva pa do udovištva – obilježavan je raznim ukrasima, bojama ili dijelovima nošnje. To se većinom odnosilo na žensku odjeću, jer su se muškarci odijevali jednostavnije, uz tek pokoji detalj kao što je remen ili prsluk. Ovisno o kojem kraju se radilo, vezeni i tkani dijelovi odjeće prenosili su se iz generacije u generaciju i zahtijevali su veliki trud, puno vremena i znanja za izradu.

Sve do sredine 19. stoljeća, hrvatsko selo bilo je obučeno u tradicionalnu odjeću, koja se uvelike razlikovala od kraja do kraja. Upravo je nevjerojatna ta velika raznovrsnost na tako malom prostoru kao što je Hrvatska i svatko tko je ikada bio na nekoj folklornoj priredbi, seoskom sajmu ili Etnografskom muzeju, sigurna sam da je ostao uvelike iznenađen koliko se nošnje međusobno razlikuju. Ne samo po svojim osnovnim dijelovima, već i po uzorcima, bojama, ukrasima i vrstama tkanine koja koristila za njihovu izradu.

Geografska podjela i različitosti narodne nošnje

U Hrvatskoj se one dijele na:
* jadranska nošnja – obuhvaća primorsku Hrvatsku tj uski obalni prostor i otoke;
* panonska nošnja – predjeli između Drave, Save i Dunava tzv središnja i istočna Hr;
* dinarska nošnja – gorska Hrvatska te dalmatinsko zaleđe
Glavna razlika među njima bila je vrsta tkanine koja se upotrebljavala za izradu, što je pak proizlazilo iz osobitosti tla i klime. Tako  se za dinarske nošnje uglavnom upotrebljavalo toplo sukno dobiveno od ovaca dok je u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj to bilo domaće platno izrađeno od lana, konoplje ili pamuka.
Jedna od bitnijih razlika također je bio utjecaj ostalih kultura na suvremeno odijevanje na ovim prostorima, kojeg je u prošlosti bilo uistinu puno.

Sjeverozapadna i istočna Hrvatska
Karakteristično za sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku je bilo mnoštvo bogatih vezova, većinom u crvenoj boji, koja je uglavnom poticala iz raznih biljaka, isto kao i druge boje koje su se upotrebljavale za farbanje pređe. Izvan tih područja, vez je bio puno rjeđi i koristio se uglavnom na rukavima ili samo kao ukrasni dio na košuljama.
Na gospodarstvima se uzgajao lan i konoplja, pa su se platna tkala upravo od tih biljaka.

Narodnja nošnja sjeverozapadna Hrvatska  Narodnja nošnja sjeverozapadna Hrvatska  Narodnja nošnja sjeverozapadna Hrvatska

 

Primorska, gorska i dalmatinska Hrvatska
U primorskom, gorskom i dalmatinskom dijelu države, nošnja se uglavnom sastojala od jednostavne bijele košulje i crnog donjeg dijela, te šarene pregače i marame s uzorcima koji su bili printani. Kako je ovčarstvo oduvijek bilo razvijeno u tim krajevima, od ovčje vune se tkalo sukno, koje se najviše i koristilo u izradi odjeće.
Meni osobno se čini da su, posebito nošnje u Dalmaciji, imale veći utjecaj suvremenog odijevanja i one izgledaju puno ‘modernije’ od onih u sjevernoj Hrvatskoj.

Narodna nošnja primorska Hrvatska  Narodnja nošnja primorska Hrvatska  Narodnja nošnja primorska Hrvatska

 

Izuzetak je dalmatinska zagora, ja bih rekla jedna od naših najbogatijih nošnji,  koja je poznata po svom šarenom i prekrasnom tkanju od vune. Prepuna detalja i to ne samo tkanih, uistinu je prekrasna!

Narodna nošnja dalmatinska zagora  Narodna nošnja dalmatinska zagora

 

Naravno, podjela i razlika ima mnogo više: osim svakog kraja, gotovo svako selo je imalo svoja obilježja oblačenja i običaja, no uistinu je izuzetna raznolikost na tako malom geografskom prostoru. U Etnografskom muzeju u Zagrebu mogu se pogledati mnoge nošnje iz raznih dijelova Hrvatske, no sam sadržaj muzeja mi se čini malo suhoparan (meni nedostaju razni detalji/predmeti vezani za svakodnevni život).

No dio teksta iz  muzeja će puno bolje od mene sažeti bit i važnost narodne nošnje kao našeg kulturnog naslijeđa: odjeća koju je narod oblikovao kroz stoljeća, osim praktične upotrebne namjene, ima u sebi i dublji smisao, onaj irealni, magijski.

Pratite nas

Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *